Žene u Jugoslaviji se izborile za pravo glasa

Direktno sudjelovanje velikog broja žena u narodnooslobodilačkoj borbi, kao i autonomno organiziranje i politička edukacija koju su stekle unutar Antifašističkog fronta žena (AFŽ), nedvojbeno su uvelike utjecali na svakodnevnicu jugoslavenskih radnica pa su i doveli do formalno-političke emancipacije žena ostvarivanjem prava glasa. Pravo glasa za žene je bilo potvrđeno još 1941. u prvim dokumentima Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije, koji je u to vrijeme imao vrhovnu vlast na oslobođenim teritorijama.

Žene su prvi put iskoristile svoje pravo na izborima za Ustavotvornu skupštinu u studenom 1945.

29. XI. 1945. u Beogradu je ukinuta monarhija i proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija, kada je Ustavotvorna skupština, izabrana 11. novembra 1945. na prvim izborima s ozakonjenim općim, jednakim, tajnim i izravnim pravom glasa muškaraca i žena s navršenih 18 godina (ukupno 8.383.455 glasača), usvojila deklaraciju kojom se nova država definirala »kao savezna narodna država republikanskog oblika, zajednica ravnopravnih naroda koji su slobodno izrazili svoju volju ostanka ujedinjenih u Jugoslaviji« i »konačno se u ime svih naroda Jugoslavije ukida monarhija u Jugoslaviji, a Petar II Karađorđević, sa celom dinastijom Karađorđevića, lišava se svih prava koja su njemu i dinastiji Karađorđevića pripadala.«

Izvadak iz “Zakona o biračkim spiskovima”

Plakat Ede Murtića ‘ŽENE//GLASAJMO ZA SRETNU/BUDUĆNOST NAŠE DJECE/ANTIFAŠISTIČKA FRONTA ŽENA JUGOSLAVIJE…’ (Zagreb, 1945.)

 

 

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
Knjiga generacije "Pojedinac i povijest - Građanin Daniel Ivin" je važna studija riječkog pisca Vuka Perišića koja razgolićuje laž nacionalizma i reafirmira vrijednosti jugoslavenske ideje....
I dok u ostatku blaženopočivše Jugoslavije uvek iste one dosadne partije iz devedesetih na izbore danas izlaze kao na kafu, dotle u uzbudljivoj novoj Srbiji...
Nijedna od nacionalističkih ideologija, a ponajprije one najbrojnije, nisu perspektive ‘svojih’ naroda vidjele u jednoj složenoj, nacionalno i kulturno pluralnoj i nadnacionalnoj zajednici kakva je...
Kapitalistički poredak donio je prosperitet i blagostanje manjini, pa ne iznenađuje da jugonostalgija i dalje postoji. Ogleda se u čežnji za socijalizmom, socijalnom sigurnošću i...