Dijaspora – račun bez krčmara

Petar Fehir
Autor 30.7.2019. u 13:38

Dijaspora – račun bez krčmara

foto aljazeera.info

Promijenila se i struktura dijaspore. Mada se, po definiciji, još uvijek ona poima kao pričuvna pozicija disidenata, antikomunista i antijugoslavena i prvo polje joj je bijelo, godine nose svoje. Vjerovali ili ne i ljudi se mijenjaju pod utjecajem „života koji teče“, pa su ih njihove „nove domovine“ uvjerile da se može zaraditi i poštenim radom, da su svi ljudi pred zakonom slični, da ima i nekorumpiranih političara. Da ne govorimo o njihovoj djeci i unucima koji s mukom izgovaraju imena hrvatskih otoka (Hvar, Cres, Krk…) i kojima se „nacionalni identitet“ digne samo na svjetskom nogometnom prvenstvu.

Nedavno je, na godišnjoj skupštini u Mostaru, Hrvatski svjetski kongres zatražio da se, na slijedećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, hrvatskoj dijaspori zajamči šest mjesta u Saboru Republike Hrvatske. Po jedan bi predstavnik zastupao Hrvate iz Australije, SAD-a, Južne Amerike i Kanade, dok bi Europa imala dva zastupnika.

O tome kome bi ti glasovi pripali mišljenja su podijeljena. Do sada je HDZ bez da štucne mogao računati na taj bonus. Ili hendikep, mjereno štapom konjičkih utrka.

Da li se i ova inicijativa krčkala u istoj kuhinji pitanje je. Jer, svjedoci smo propuha s desna i škoro je sigurno da ništa nije sigurno.

Osim toga promijenila se i struktura dijaspore. Mada se, po definiciji, još uvijek ona poima kao pričuvna pozicija disidenata, antikomunista i antijugoslavena i prvo polje joj je bijelo, godine nose svoje. Vjerovali ili ne i ljudi se mijenjaju pod utjecajem „života koji teče“, pa su ih njihove „nove domovine“ uvjerile da se može zaraditi i poštenim radom, da su svi ljudi pred zakonom slični, da ima i nekorumpiranih političara. Da ne govorimo o njihovoj djeci i unucima koji s mukom izgovaraju imena hrvatskih otoka (Hvar, Cres, Krk…) i kojima se „nacionalni identitet“ digne samo na svjetskom nogometnom prvenstvu.

Oni koji duže pamte sigurno se sjećaju da se i ranije moglo bez dijaspore.

Tako na onim tzv. prvim demokratskim izborima, 1990., dijaspora nije ni glasala.

Na drugim je izborima iz dijaspore izašlo nešto manje od 90 tisuća birača, od čega je oko tri četvrtine glasalo za HDZ. Kad se to prevelo u zastupnička mjesta ispalo je da izbor dijaspore nije imao značajniji učinak na strukturu Sabora.

Na izborima 1995. godine uvedena je nova izborna jedinica i na tim je izborima dijspora izabrala 12 predstavnika u parlament, sve na listi HDZ-a. Međutim i na tim je izborima pokret imao većinu i bez njih, jer je druga najjača stranka HSLS imala samo 14 zastupnika.

Od mjerenja političke temperature 2 000. godine izborna jedinica broj 11 je rezervirana za dijasporu. Izabrano je šest (od mogućih 12), svi iz HDZ-a, kojemu ni to nije bilo dovoljno da zadrži vlast. Tada se s polupredsjedničkog prešlo na parlamentarni sistem.

Ni 2003. godine dijaspora nije imala značajniju ulogu. Trgovački mešetari HDZ-a na čelu s, poslije će se pokazati, kriminalcem Sanaderom, obezbijedili su većinu uz pomoć HSS-a, manjinaca, DC-a i HSU-a.

Za izbore 2011. određen je broj od samo 3 predstavnika dijaspore, pa ih je ukupno iz te izborne jedinice izašlo tek nešto više od 20 tisuća. Opet su svi bili iz redova (ili repova) HDZ-a.

Ni na predsjedničkim izborima, protivno percepciji u javnosti, dijaspora nije odigrala odlučujuću ulogu. KGK bi i bez njih, za par glasova, pobijedila Josipovića.

Na nedavno održanim izborima za europski parlament, na listi dijaspore, bilo je registrirano oko 150 000 birača. Nešto manje od trećine je upisano u Mostaru, dok ih je u Srbiji registrirano oko 30 000. Bilo je otvoreno 119 biračkih mjesta u 46 država, od kojih 41 u BIH.

Slijedom demografskog trenda, za očekivati je da će se slika o dijaspori s vremenom mijenjati, pa će proporcionalno blijediti i interes domaće politike za nju. Posebno poslije „šamara“ HDZ-u pri pokušaju organiziranja Božićnog domjenka u Irskoj i rezultatu europskih izbora u toj zemlji. I rezultati anketa „otišlih“, iz kojih se vidi da glavni razlog egzodudsa posljednjih godina nije iskučivo ekonomski, već je povezan s općim stanjem u zemlji, korupcijom, neučinkovitim pravosuđem, bezpesperspektivnošću, nesrazmjernim utjecajem klera i političkim dilentatizmom, ne ide u prilog onima koji se nadaju da će s unaprijed naručenim glasovima pokrpiti neku svoju trgovačku većinu.

Ni dijaspora više nije konj na kojem je oklada sigurna.

Petar Fehir
Autor 30.7.2019. u 13:38

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija