Gospodarska kriza u Rusiji: “Putin će se do poslednjeg momenta boriti za moć”

Povezani članci

• Robija zbog lobija
• Za spor Makedonije i Grčke ključna 2018. godina
• „Svjetline Laništa“ knjiga prepuna odbljesaka unutrašnjeg svijeta Gradimira Gojera
• Blinken doputovao u Izrael
• Harris: SAD se treba suočiti sa svojom “sramotnom istorijom”
• Bliski istok: Prijeti li rat protiv Izraela?

Foto: REUTERS

Predsjednik Rusije Putin: “Do poslednjeg momenta borba za moć”

Rusija pada u recesiju, Vladimir Putin okrivljuje Zapad. U intervjuu vrhunski ekonomski stručnjak Konstatin Sonin objašnjava da je kriza u stvarnosti započela prije nekoliko godina – i nagovještava revoluciju.

Intervju vodio: Benjamin Bidder, Moskva
Preveo: Ešref Zaimbegović

SPIEGEL ONLINE: Rusko gospodarstvo je u krizi. Vladimir Putin kaže da Zapad želi da priguši „mogućnosti rasta“ njegove zemlje. Je li prijeteća recesija poslijedica sankcija?

Sonin: Ne, Rusija se već dugo nalazi u fazi polaganog nazadovanja. Gospodarstvo sedam godina praktično nije raslo. Mi smo na nivou 2007. godine. Pritom smo zemlja u razvoju i naš rast bi ustvari morao biti najmanje tri procenta iznad njemačkog.

SPIEGEL ONLINE: Međutim gospodarstvo je u zastoju i u drugim zemljama.

Sonin: Ali ni jedna od vodećih valuta nije tako dramatično izgubila na vrijednosti. Obezvrijeđenje rublje započelo je prije ukrajinske krize. Jedan razlog je da ulagači odbijaju ruske investicije. Svuda na svijetu su tržišta akcija protekilih godina rasla, naše je stagniralo.

SPIEGEL ONLINE: Vi upoređujete sadašnju krizu sa onom iz 1991. Tada se raspao Sovjetski Savez. Koje paralele vidite?

Sonin: Rusija je doživljavala jake potrese, naprimjer 1998. i 2007. oba izazvana eksternim šokovima. Kriza iz 1991. bila je drugačija. Ona je uistinu bila polagano propadanje koje je započelo godinama prije toga. Danas je slično: momentalno se ne trebamo bojati jakog potresa. Ljudi kažu, situacija je loša ali nije katastrofalna. Znači li to da mi nismo u krizi? Ipak jesmo samo što ona nije prešla u akutnu fazu.

SPIEGEL ONLINE: Kako bi se taj pad mogao spriječiti?

Sonin: Putin se trebao 2008. nakon dva svoja uspješna mandata, povući. Od tada kod njega se ne radi o reformama nego o održavanju moći. Gospodarska politika mora se podrediti. Reforme su zaustavljene, odgođene ili povučene. Dobre odluke iz prvih godina Putinovog mandata su anulirane.

SPIEGEL ONLINE: Koje odluke?

Sonin: On je privatnom gospodarstvu jako smanjio obaveze. U međuvremenu su ta opterećenja firmi – kako poreska tako i administrativna – veća nego ikada prije toga.

SPIEGEL ONLINE: Koliki je stvarni uticaj sankcija?

Sonin: One pogađaju prije svega finansijski sektor. One pogoršavaju pomalo sve stvari ali prije svega dugoročne perspektive. Životni standard ograničavaju malo. Naše vlastite protivsankcije su za stanovništvo gore. Zabrana uvoza živežnih namirnica iz EU tjera cijene na gore. To opterećuje siromašnije jer oni izdvajaju veći dio dohotka za ishranu.

SPIEGEL ONLINE: Dobro, ali šta su onda uzroci krize?

Sonin: Pogledajte sudbinu diktatora i autokrata: svi oni su uspješni u prvih deset godina vladavine. Potom se radi o održavanju moći i započinje stagnacija. To je suština problema: loše je kada neko tako dugo ostaje na vlasti.

SPIEGEL ONLINE: Uticaj tvrdolinijaša kao što je Putinov savjetnik Sergej Glasjev raste. On želi da izoluje zemlju. Je li se gospodarska strategija u Kremlju promjenila?

Sonin: Glasjev nema pojma o ekonomiji. Na sreću on je zvanično Putinov savjetnik za politiku prema Ukrajini a ne za gospodarska pitanja.

SPIEGEL ONLINE: To ne olakšava stvar: Glasjev je htio da se bombarduje Kijev.

Sonin: Takvim ljudima možemo zahvaliti za naše izvanredne geopolitičke pobjede! (smije se) Ali ozbiljno: Putin ima izvanredan gospodarski tim. U ministarstvima i u centralnoj banci rade najbolji ljudi. Problem je u tome da njihov uticaj stalno opada. Umjesto toga ton daju ljudi koji imaju primitivne predstave o ekonomiji. Oni ne razumiju mehanizme gospodarstva. Oni ne prihvataju činjenicu da su ekonomski problemi doveli do kraha komunizma.

SPIEGEL ONLINE: Šef državne Sberbank German Gref je nedavno oštro kritikovao takvo razmišljanje. Govorio je o tome da Rusija ne izvači pouku iz istorije.

Sonin: Ah, Gref je smatrao uvijek da su moje kolumne previše pesimističke. Sada izgleda da je i on izvukao ispravan zaključak: loša gospodarska politika nikada nije posledica pojedinačnih pogrešnih odluka. Ovdje se radi o potpuno arhaičnom načinu vođenja države.

SPIEGEL ONLINE: Kako Rusija može izaći iz krize?

Sonin: Ja nisam prijatelj revolucija. Međutim teško mi je predstaviti suštinsko poboljšanje sa sadašnjim režimom. Dogodiće se rez, “nestacionarni period” sa padom i postepenim oporavkom.

SPIEGEL ONLINE: Mnoge vaše kolege napustile su zemlju. Zar vam nije već dosta da postavljate pesimistične prognoze koje se suviše kasno prihvataju.

Sonin: Predati se, ostaviti moju zemlju na cjedilu? 1991. stajali smo pred tenkovima.

SPIEGEL ONLINE: Koliko godina ste tada imali?

Sonin: Bilo mi je 19.

SPIEGEL ONLINE: Kada bi sutra bili slobodni izbori za koga bi ste glasali?

Sonin: Možda za Alekseja Navalnog, vođu opozicije. On je pošten i odlučan. Ali da li bi on imao šansu? Kada bih imao mogućnost izbora između današnjeg vicepremijera Igora Švulova, liberalnog ekonoma i ministra odbrane Sergeja Šoige, jastreba… Vrag zna kako bih se odlučio! Možda Šuvalov – ili ipak Šoigu?

SPIEGEL ONLINE: Šoigu je bliski prijatelj Putina.

Sonin: Morate zamisliti pod kakvim uslovima bi se održali takvi izbori – nakon kraja ere Putina. Govorimo o krizi, slomu gospodarstva i poretka. Porasti će kriminalitet, može doći do sukoba raznih narodnih grupa. Biraće se čovjek koji će se postarati za poredak.

SPIEGEL ONLINE: Nema šanse za liberalnog reformatora?

Sonin: Mihail Hodorkovski je skoro napisao da bi kao predsjednik decentralizirao državu. Zašto svi vjeruju da će slijedeći predsjednik imati mogućnosti za takvu lijepu stvar? On će morati sačuvati državu od raspada.

SPIEGEL ONLINE: Kako će izgledati kraj Putinovog predsjedništva?

Sonin: On će se do kraja držati moći. Nijedan političar ovoga svijeta ne odlazi dobrovoljno. Da li će Angela Merkel jednog dana jednostavo dići ruke?

SPIEGEL ONLINE: Njeni ljudi u najmanju ruku koketiraju s tim…

Sonin: To si ne mogu predstaviti. Ili je Nijemci neće više izabrati ili će joj jednoga dana na kongresu CDU nedostajati par odlučujućih glasova a ona će tada psovati na navodne neiskrene izdajice.

Konstantin Sonin, 42, je prorektor moskovske Higher School of Economics (HSE) i jedan od najpoznatijih naučnika iz ekonomske oblasti u Rusiji. Za dnevni list “Wedomosti” – ruski sestrinski list “Financial Times”-a – Sonin redovno analizira dešavanja u gospodarstvu i kritikuje državno-kapitalistički kurs Kremlja.

 spiegel.de