Ivica Puljak o rezultatima PISA istraživanja: “Zbog ovoga bih proglasio Dan žalosti”

Izdvajamo

• Kako je zaključio, neophodno je okrenuti se budućnosti, vratiti se Cjelovitoj kurikularnoj reformi na način na koji je ona u početku bila postavljena i osigurati da se politika ne miješa u struku, već da definira proces, poveća ulaganja u obrazovanje i izgradi širi društveni okvir u kojem će biti moguće prave promjene.

Povezani članci

• DODIJELJENE NOVINARSKE NAGRADE ZA NAJBOLJE IZVJEŠTAVANJE O KORUPCIJI
• DRAGAN MARKOVINA: DRUGA KULTURNA REVOLUCIJA
• Svjetionici slobode
• Potpisan Sporazum o obavljanju plaćene djelatnosti za porodice članova diplomatskih ili konzularnih predstavništava
• MARŠAL I PRINC
• Državni sekretar Miguel Berger na razgovorima u Sarajevu

Porazni rezultati hrvatskih učenika na PISA testiranju posljedica su politiziranja reforme obrazovanja, dugogodišnjeg ignoriranja stručnjaka i politike vođene isključivo jeftinim, uskogrudnim interesima, bez dugoročnih ciljeva i stvarne namjere da se dramatično loša situacija u hrvatskom obrazovanju promijeni i da se učenicima pruži funkcionalno znanje i prilika za bolju budućnost.

Tim je riječima član predsjedništva stranke Pametno, znanstvenik Ivica Puljak komentirao ispodprosječne rezultate hrvatskih učenika u sva tri ispitna područja na OECD-ovu istraživanja PISA za 2018. godinu, na kojem su, podsjetimo, u čitalačkoj pismenosti završili na 29., u matematičkoj na 40., a u prirodoslovnoj na 36. mjestu.

„Zbog ovoga bih proglasio Dan žalosti, sazvao specijalnu sjednicu parlamenta, zatvorio sve ministre u klauzuru i izašao s hitnim planom da ovo preokrenemo u sljedeće tri godine. Stoljeće u kojem živimo je stoljeće ne samo znanja, nego i znanosti. Budućnost svih nas, a naročito naše djece i unuka, ovisi o tome koliko će znati i voljeti znanost. Ovi rezultati, a naročito trend smanjivanja prirodoslovne pismenosti su prava nacionalna katastrofa“, kazao je Puljak, podsjećajući da se Pametno od samog osnutka stranke bori za reforme obrazovanja, pravosuđa i javne uprave.

„Obrazovanje bi trebalo biti apsolutni prioritet svakog modernog društva, a ovi rezultati su nedopustivi. Kao takvi najbolji su pokazatelj da obrazovanje onima koji vode ovu državu ne samo da nije prioritet, već se ponašaju kao da im je u interesu da vlastitoj djeci uskratimo priliku za bolju budućnost. Dok raspravljamo o ustašama i partizanima, odgajamo generacije mladih bez funkcionalnog znanja, uskraćujući im priliku da u budućnosti u potpunosti ispune svoje potencijale i budu konkurentni. To može biti u interesu samo onima čiji je cilj uporno vući unatrag ovo društvo razoreno korupcijom i klijentelizmom, kako bi za svoje interese iz njega izvukli i ono malo što je još preostalo“, rekao je Puljak.

Kako je zaključio, neophodno je okrenuti se budućnosti, vratiti se Cjelovitoj kurikularnoj reformi na način na koji je ona u početku bila postavljena i osigurati da se politika ne miješa u struku, već da definira proces, poveća ulaganja u obrazovanje i izgradi širi društveni okvir u kojem će biti moguće prave promjene.