KC Koševo, izvor korupcije bosanskohercegovačkog zdravstva

Hazim Okanović
Autor 14.12.2012. u 09:28

KC Koševo, izvor korupcije bosanskohercegovačkog zdravstva

Doktoru Zaltku Vukoviću smo dali 500 KM za operaciju

Najveća zdravstvena ustanova u Bosni i Hercegovini već dugo godina poznata je po korupciji, igrama koje se vode za dobijanje prestižnih položaja kao i krupnim liječničkim greškama… Za naš portal gospođa M. I. iznijela je svoju životnu priču o stanju u kojem je zatekla osoblje ove ustanove, situaciji da niti jedan pregled i operacija nije mogla dobiti dok doktoru nije odnijela novac, kao i nepažnju koju je osoblje ove ustanove pružilo prema njemu. Ispitivanje građana koje je vršio Centar civilnih incijativa govori o tome da je gotovo polovina ispitanika imala doticaja s korupcijom u zdravstvu. Petina njih je platila pregled ili kupila poklon ljekaru ili medicinskom osoblju radi obezbjeđenja određenih usluga.

Piše: Hazim Okanović

Gospođa koja nije željela da kaže svoje ime za javnost ispričala nam je svoju životnu priču koja se tiče korupcije u bosanskohercegovačkom zdravstvu. M. I. (ime i prezime poznato redakciji) samo je jedana osoba koja je proživjela pakao kada je u pitanju uslužnost i odnos prema pacijentu koja je na kraju imala tragičan kraj. Jako je teško u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu na Koševu čak i da vas prime na pregled prije operacije bez neke konkretnog novca koji biste glavnom doktoru prethodno trebali dati. Sarajka M. I. ga nije imala i njen otac je napustio ovaj svijet nemarom i nepažnjom osoblja KC Koševo. Kako nam je kazala na početku razgovora ona je uvijek bila prisutna kada je njen otac išao na kontrolu kod doktora Zlatka Vukovića u KC Koševo i vidjela da mu je davao 100 KM u džep. Dok je ležao na intenzivnoj  njezi, nakon operacije da bi čistačica samo malo otvorila prozor da vidi da li joj je otac živ, raširila je džep da joj da 20 KM i to na sred hodnika. Priču započinje kada je njen otac 2008. godine prvi put otišao u KC Koševo jer je imao problema s disanjem. Doktori su ga nakon sedam dana otpustili s dijagnozom laringitis da bi mu dali gomilu antibiotika. Nakon što je to popio oni su ga  doveli u bolnicu dok je doktor došao s godišnjeg odmora da dijagnoza je bila karcinom grla.

KCUS mjesto poznato po korupciji i igrama koje se vode za dobijanje prestižnih položaja

Moj otac je penzioner koji živi od 300 KM

“Svi smo to u porodici jako teško primili a moj otac posebno. dr. Zlatko Vuković mu je radio operaciju. Ja ne znam tačno o kojoj je sumi riječ ali znam da je plaćao. Također plaćao je svaku kontrolu na koju je išao. Moj otac je penzioner koji živi od 300 KM. Taj doktor to zna. Ja ne znam gdje će mu duša. Zatim budući da je situacija bila kakva jeste mi smo mom ocu požurili da nabavimo tu kanilu koja se stavlja. On više nije imao moć govora, on je disao na grlo a ne na pluća, da mi nabavimo tu kanilu da bi spriječili zarastanje otvorene rane. Mi smo to kupili preko Saradona. Kad smo došli kod doktora on je napravio strašan problem u smislu zašto smo mi to kupili negdje druge a ne kod njega. Nikada vam niko neće reći dajte novac. Ali ako ne date to su takve opstrukcije, okretanja leđa, grozno… Jako je teško ljudima koji dođu gore na KC Koševo”, kazala nam je M. I.
Ona navodi da je preko Socijalnog ocu izganjali aparat koji košta 400 KM. Doktor koji je trebao njenog oca da uči da govori joj je napravio strašan problem te joj je rekao zašto aparat nije kod njega kupila.

“Nakon svega toga moj utisak je da su oni gore jedna dobro organizovana mafija. Čim se zamjerite jednom doktoru odnosno ne platite mu onoliko koliko on misli da mu trebate platiti, automatski ispred sebe imate sve njegove kolege”, ističe M. I.

Sljedeća operacija je bila 2009. godine kada je njenom ocu dijagnosticiran karcinom želudca. To je jedan od najgorih oblika carcinoma i on je u KC Koševo ležao mjesec dana. Na sve njegove jauke i razgovore s doktorima, njegova porodica više nije imala novaca.

Doktoru Vukoviću je plaćeno za operaciju

“Na molbe da ga operišu, ja sam uvijek nailazila na zid i obrazloženje “znate to je samo teška operacija”, tako da je čovjek koji je bio izuzetno važan ležao svaki dan, i tako mjesec dana na CUM-u. Na kraju ga je operisao doktor, mislim da se zove Muhamed Begić. Mi nismo dali pare jer nismo imali. Za prvu operaciju kod dr. Vukovića je plaćeno, za drugu nije. Nakon druge operacije mog oca ja sam otišla šefu odjeljenja Tanoviću i znate ono koliko idem ocu nosim ceker sa potrepštinama tako da je ta kesa fino izgledala. I on me prima i govori dobro veče, trebali ste mi i ranije doći, ja sam sjela i zahvalila se i krenula da izađem. On je bio crven kao paprika. Jer je očekivao da je ta kesa za njega. Vukoviću smo dali 500 KM za operaciju moja sestra je poslala pare, svaki put kada smo išli na pregled moj otac je davao 100 KM.  Jako je teško ljudima koji dođu gore a nemaju vezu odnosno novac. Zaista vrlo teško”, dodaje M. I.

Grešku prave i ljudi koji podplaćuju doktore

Na pitanje da li je šef  Klinike za opštu i abdomalnu hirugiju na KC Koševo doc. dr. Haris Tanović saznao da li je plaćala ove preglede i operaciju M. I. nije bila sigurna.

“Ja sam tek poslije operacije uspjela doći do šefa jer sam htjela da pitam šta moj otac smije da jede jer su mu ostranili petinu želudca. On nije znao da je moj otac ležao i čekao mjesec dana. Možda i jeste jer je on šef odjeljenja. On je nadležan gore. Kada odete gore ispred hirurgije i pogledate vozni park hirurga. To su automobili za koje ja ne znam ni kako se zovu. Ne znam kakve su plate medicinskim radnicima i ne zanima me. Ako je moj otac otišao gore da se operiše i teško boelstan u životnoj opasnosti plata za koju taj doktor pristaje da radi ona meni ne treba biti diskutabilna. Velika je mana i kod naših ljudi. Mi imamo u običaju da pripazimo malo. Mislim da su se doktori i u medicini i u drugim segmentima društva viđeniji ljudi navikli da im se to malo pripazi. To ne znači da ja ohrabrujem doktore. Oni kada polože Hipokratovu zakletvu ja ne znam šta kasnije može biti diskutabilno kao neće da operiše čovjeka kojem je svaki dan kojem je svaki minut dragocjen”, kazala je za kraj M. I.

Građani nezadovoljni bh. zdravstvom

Na konferenciji „Lokalna samouprava u službi građana: Jačanje društvene odgovornosti u Sarajevu“ 13.12.2012. godine izneseni su rezultati istraživanja u okviru projekta na ovu problematiku.  Tu su predstavljeni i zaključci koliko su građani zadovoljni pružanjem javnih usluga u Sarajevu te koje usluge trebaju biti prioritet za reforme te kako uključiti građane u procese donosenja odluka na lokalnom nivou.

„Istraživanje je pokazalo da su građani nezadovoljni javnim uslugama, zdravstvom ponajviše i javnim prijevozom. To je nešto što se pokazalo kao najnezadovoljavajuće u našem istraživanju. Korupcija javnih ustanova se javlja i građani skoro redovno moraju da plaćaju doktore u zdravstvu ili profesore u obrazovanju. Procedure za dobivanje određenih javnih usluga limitirani i postoji nedostatak podataka i da do određenih podataka koji vas interesuju iz općine morate to saznati od nekog vašeg poznanika ili slično“, istakla je Elma Demir, ispred US alumni asocijacije u BiH.

I pored mnogo truda i poziva da dobijemo odgovor od prim. Dr. Zlatka Vukovića ali i šefa Klinike za opštu i abdomalnu hirugiju na KC Koševo doc. dr. Harisa Tanovića, nismo uspjeli jer su ovi uvijek bili zauzeti i nedostupni za razgovor na ovu temu.

Najveća zdravstvena ustanova u Bosni i Hercegovini već dugo godina poznata je po korupciji, igrama koje se vode za dobijanje prestižnih položaja kao i krupnim liječničkim greškama… Stanje u bh. zdravstvu se ne mijenja ali ipak je izvjesna tendencija i pritisak od strane nevladinog sektora i medija koji aktivno učestvuju u razotkrivanju stanja u ovim institucijama.

Branković: Crna korupcija je nešto što građani u potpunosti osuđuju

ANTERFILE: Dvije milijarde za isporuku lijekova

Dostupni podaci govore da zdravstvo u našoj državi potroši više od dvije milijarde KM za isporuku lijekova. Ipak, ni ta cifra očigledno nije dovoljna za sve bolesne. Istraživanje od prije par godina koje su proveli Centri civilnih incijativa govori o tome da je gotovo polovina ispitanika imala doticaja s korupcijom u zdravstvu. Petina njih je platila pregled ili kupila poklon ljekaru ili medicinskom osoblju radi obezbjeđenja određenih usluga.

„Korupcija u zdravstvu u BiH kao i na terirotiji cijelog Balkana vuče korijen iz komunističkog sistema. Kada razgovarate o korupciji zaključujemo da imamo tri nivoa: bijelu, sivu i crnu korupciju. Te boje označavaju u kojoj je mjeri korupcija društveno prihvaćena. Bijela korupcija je kada neko donese muštuluk doktoru kada dobije dijete što je kod nas opće prihvaćeno ali ne i na zapadu. Siva korupcija je kada potplatite policajca da vam ne napiše kaznu. Crna korupcija je nešto što građani u potpunosti osuđuju. To je korupcija u zdravstvu, obrazovanju, sudstvu… Svi se sada pitaju da li je problem u njihovim platama u tim ustanovama ili ne. U toku mog istraživanja koje je trajalo oko tri mjeseca pokazalo se da nije problem u njihovim platama jer se ispostavilo da ukoliko se i poveća njihova plata povećava se i njihova odgovornost. Oni ako imaju veću platu vi imate veću mogućnost da njih tužite a na ovaj način oni imaju određeni priliv novca koji ne prolazi kroz sistem“, kazala nam je Nina Branković, jedna od istraživača iz oblasti korupcije u zdravstvu.

 

Hazim Okanović
Autor 14.12.2012. u 09:28

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija