Ko je Mavlavi Akundžada, talibanski ‘Vrhovni vođa’ Afganistana?

Abubakar Siddique
Autor 8.9.2021. u 08:24

Ko je Mavlavi Akundžada, talibanski ‘Vrhovni vođa’ Afganistana?

Piše: Abubakar Siddique

Afganistanski talibani postavili su povučenog, sunitskog klerika iz tvrde struje za svog vrhovnog vođu u još uvijek nepriznatoj vladajućoj strukturi nekoliko nedjelja nakon što su militanti dramatično zauzeli veći dio Afganistana i prije konačnog povlačenja američkih i savezničkih snaga, piše redakcija Radija Slobodna Evropa(RSE) na engleskom jeziku.

Mavlavi Haibatulah Akundžada (55) već je bio vođa radikalne fundamentalističke grupe. Na taj položaj je došao u maju 2016. godine, nekoliko dana nakon što je drugi lider u četvrt vijeka istorije talibana, Mula Ahtar Mohamad Mansur, ubijen u američkom napadu dronom na jugozapadu Pakistana.

“(Akundžada) je vjerska figura koja izaziva ogromno poštovanje zbog svojih vjerskih uvjerenja”, rekao je afganistanski novinar Sami Jusafzai za RSE. “Bio je viši talibanski sudija i bliski povjerenik osnivača pokreta, Mule Mohamada Omara”.

Akundžadu često zovu i Šaikul Hadis, što je sveštenička titula u revavilističkom sunitskom pokretu Deobandi koja označava njegov status autoriteta po pitanju života i učenja poslanika Muhameda. “On je islamski učenjak i autor je nekoliko knjiga (o vjerskim pitanjima)”, kazao je Jusafzai.

Rekao je da se Akundžada nakon pada talibanskog režima poslije invazije snaga predvođenih SAD krajem 2001. godine, pridružio vođama pokreta u potrazi za utočištem u jugozapadnoj pakistanskoj provinciji Beludžistan.

“Vodio je medresu u blizini Kvete”, rekao je Jusafzai o vremenu kada je Akundžada u egzilu vodio vjersku školu u glavnom gradu provincije Beludžistan.

“Bio je poznat kao Akundžada iz Kučlaka i često je govorio na ceremonijama u raznim medresama u regionu.” Kučlak je mali grad blizu Kvete za koji se vjeruje da su se tamo u posljednje dvije decenije sklonili mnogi viši talibanski lideri.

Nedavne izjave talibana ukazuju da će Akundžada vjerovatno odrediti strateški smjer nove talibanske vlade i kako ga nazivaju, Islamskog emirata.

“Vođa Islamskog emirata ponudio je sveobuhvatna uputstva i svima stavio do znanja koje su njihove odgovornosti”, napisao je na Tviteru (Twitter) portparol talibana Zabihulah Mudžahid na kraju trodnevnih konsultacija između talibanskih lidera u gradu Kandahar na jugu zemlje.

Čini se da talibani žele da ga predstave kao vizionarskog vođu.

“Nakon povlačenja svih stranih snaga iz naše zemlje, željeli bismo da uspostavimo dobre odnose sa svijetom, uključujući i sa SAD”, prenijeli su talibanski mediji Akundžadinu izjavu u julu. “Takvi odnosi treba da imaju diplomatske, političke i ekonomske aspekte u okvirima obostrane koristi.”

Kao i osnivač pokreta Mulah Omar, Akundžada potiče iz južne afganistanske provincije Kandahar, gdje se talibanski pokret pojavio 1994. On se uzdigao kroz njegove redove i postavljen je za glavnog sudiju talibanskih vojnih sudova krajem devedesetih godina, velikim dijelom zbog svojih teoloških akreditiva.

Plemenske veze, dobar položaj s pokojnim liderom Mansurom i status vjerskog autoriteta učvrstili su njegovo imenovanje za Mansurovog zamjenika 2015., kada je Mansur formalno postavljen za vođu talibana – iako je prethodne dvije godine djelovao kao de fakto lider, prikrivajući vijest o Omarovoj smrti. Smatra se da je Omar umro u aprilu 2013.

Nazar Mohamed Mutmain, bivši talibanski zvaničnik sa sjedištem u Kabulu, koji često pokušava da objasni talibanske stavove, napisao je da je Akundžada nepokolebljiv vjerski učenjak sa sklonošću ka dugim vjerskim govorima.

“On može da kontroliše svoje emocije, a talibani sada gledaju na njega kao na nekoga ko je u stanju da ujedini njihove redove”, rekao je on.

Pod vođstvom Akundžade, talibani su ostvarili diplomatske i vojne pobjede. Sa svojim političkim zamjenikom Mula Abdulom Ganijem Baradarom također je uspješno pregovarao o ključnom sporazumu sa Sjedinjenim Državama.

Sporazum iz Dohe iz februara 2020. otvorio je put potpunom povlačenju američkih i savezničkih snaga iz Afganistana.

Održao je vojne redove talibana ujedinjenim imenujući Omarovog najstarijeg sina Mula Mohamada Jakuba, kao svog zamjenika postavivši ga kao odgovornog za vojne operacije pokreta, zajedno sa Siradžudinom Hakanijem, liderom mreže Hakani.

Sada kada je talibanska vojna mašina brzo pregazila Kabul i veći dio Afganistana od početka konačnog povlačenja američke vojske u maju, Akundžada se suočava s nizom izazova.

Pod njegovim vođstvom, talibani bi teško mogli da dobiju međunarodni legitimitet, riješe rastuću unutrašnju ekonomsku krizu ili pruže dobro upravljanje za oko 38 miliona ljudi u Afganistanu, koji će osim bezbjednosti vjerovatno zahtijevati prosperitet i lične slobode.

Mada su talibani dali sveobuhvatna obećanja o reformama pod budnim okom globalne zajednice, Akundžadin izazov biće da predvodi pokret u ispunjavanju sve većih zahtjeva i očekivanja militantne grupe čiji će kredibilitet intenzivno biti pod lupom u zemlji i inostranstvu.

RSE

Abubakar Siddique
Autor 8.9.2021. u 08:24

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija