Prava najosjetljivijih u pandemiji najviše istrpjela

Enis Zebić
Autor 29.6.2022. u 09:40

Prava najosjetljivijih u pandemiji najviše istrpjela

Foto: RSE-RL

U pandemiji je došlo do erozije ljudskih prava, najviše siromašnijih, žena, starijih i djece, kao i pripadnika romske manjine, poručili su pravobranitelji s okruglog stola o ljudskim pravima tijekom covid krize u Hrvatskoj.

Sve su to i ocjene iz izvješća pučke pravobraniteljice “Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost” koje je upućeno u saborsku proceduru.

“Pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na rad, pravo na javno okupljanje i pravo na slobodu kretanja bila su pod posebnim udarom tijekom pandemije”, kazala je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u utorak (28. lipnja) na skupu u Zagrebu.

Ona je navela kako su pravobranitelji posebno pratili diskriminaciju kojoj su posebice bile izložene neke društvene skupine – starije osobe, mladi, siromašni i Romi.

Djeca

Savjetnica pravobraniteljice za djecu Ivona Makvić Salaj navela je kako su “u COVID-krizi potrebe djece su velikim dijelom ostale na čekanju”. Najugroženije je bilo područje odgoja i obrazovanja, odnosno promjene izazvane prelaskom na online nastavu.

“Hrvatska je vrlo brzo usvojila online nastavu, ali greške uočene u prvom valu pandemije nisu ispravljene i ponovile su se u sljedećem valu kada je opet uvedena online nastava”, upozorila je Makvić Salaj na skupu koji je organizirao Klub socijaldemokrata u Hrvatskom saboru.

Croatia - Human righths during covid-19 pandemic, croatian public report cover, Jun2022

Dokument Izvješće pučke pravobraniteljice “Utjecaj epidemije covid-19 na ljudska prava i jednakost” koje je upućeno u saborsku proceduru

Što se tiče ranjivih skupina, kod djece s teškoćama nije bilo prilagodbe programa za njih u online nastavi, a nastavnici koji su to ranije radili u nastavi uživo, nisu za to sada imali potporu resornog ministarstva.

Školski program koji je išao na Trećem programu Hrvatske televizije nije bio prilagođen za djecu sa bilo kakvim teškoćama.

“Nije bilo prilagodbe za gluhu djecu, nije bilo prilagodbe za romsku djecu koja ne znaju dovoljno hrvatski jezik, pa im je ovo bilo prebrzo”, dodala je Ivona Makvić Salaj.

Kod ostalih manjina, napomenula je savjetnica, je bilo pomaka nabolje, jer su se, kako imaju svoje matične države, uspjeli malo bolje organizirati i prilagoditi svoju nastavu, ali su Romi ostali potpuno zapostavljeni.

Dodatni je problem bila nabava tableta za romsku djecu – od toga da je osiguran svega jedan tablet za obitelj sa osmero djece, do dovoljnog broja tableta, ali u obitelji bez struje i interneta.

“Uvjeti života u romskim naseljima su takvi da im treba posvetiti posebnu pažnju kada imamo ugrozu poput ove. Također, u sličnoj situaciji su iregularni migrant, tražitelji međunarodne zaštite i osobe lišene slobode”, dodala je. Ona je pozvala da se iskoristi znanstvene kapacitete u akademskoj zajednici koja će precizno analizirati reakciju svih segmenata sustava u pandemiji.

“Ovo vjerojatno nije jedina ugroza i katastrofa koju možemo očekivati u budućnosti i ovo nam je prilika za učiti i graditi otpornije društvo za budućnost”, poručila je pučka pravobraniteljica.

Osobe s invaliditetom

Iz vizure pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ključni problem je dugotrajna izolacija osoba s invaliditetom i starijih u ustanovama: Branka Meić Salie
Iz vizure pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ključni problem je dugotrajna izolacija osoba s invaliditetom i starijih u ustanovama: Branka Meić Salie

Iz vizure pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, “ključni problem je dugotrajna izolacija osoba s invaliditetom i starijih u ustanovama, u situaciji nemogućnosti izlaska iz ustanove i zabrane posjeta”.

A kada je velik broj korisnika i bio procijepljen, mjere su i dalje ostale, jer su u institucijama tvrdili da nemaju dovoljno ljudi da prati i kontrolira pridržavaju li se korisnici epidemioloških mjera, kazala je savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie.

“I dalje im se zabranjivao izlazak” navela je, “iako je, ovoga puta bilo jasno da problem nije u korisnicima, nego u osoblju”.

Drugi je velik problem bilo ukidanje poludnevnih boravaka za osobe s dodatnim potrebama u pandemiji.

“Kako je to kod njih jedini prozor u svijet, to je kod njih rezultiralo velikim nazadovanjem u stanju i vještinama”, upozorila je Branka Meić Salie.

Komesarka UN: Nepoštovanje ljudskih prava pogoršava uticaj pandemije

Ona je dodala kako su organizacije za ljudska prava u svijetu upozorile na veliku smrtnost od korone u ustanovama, međutim u Hrvatskoj resorno ministarstvo ne raspolaže usporedivim brojkama o broju preminulih.

“Većina problema se mogla izbjeći da ima dovoljan broj pružatelja usluga – dovoljan broj zaposlenih u ustanovama i dovoljan broj osobnih asistenata”, zaključila je Branka Meić Salie.

Žene

Osjetno je veći broj žena koje su izgubile posao u vrijeme pandemije, nego muškaraca –
kazao je zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević.

“Pandemija se negativno odrazila u zapošljavanju i radu, rodno utemeljenom nasilju, posebice nasilju u obitelji i ograničavanju pristupa pobačaju i potpomognutoj trudnoći”, kazao je zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević.

Osjetno je veći broj žena koje su izgubile posao u vrijeme pandemije, nego muškaraca, u kazneno-pravnoj sferi zabilježeno je 39 posto više rodno uvjetovanog nasilja nego ranije. Usluge vezane za trudnoću i medicinski potpomognutu oplodnju su odgađane ili otkazivane.

Smanjena je i trudnička skrb, pregledi su bili rjeđi i sve to je dio korisnica nagnalo da uslugu potraže u privatnim klinikama, a dio ih je jednostavno odustao, izvijestio je Kevešević.

Negativna ocjena Kuće ljudskih prava

Nije uspostavljen parlamentarni nadzor nad donošenjem ograničenja za ljudska prava, upozorava Tina Đaković
Nije uspostavljen parlamentarni nadzor nad donošenjem ograničenja za ljudska prava, upozorava Tina Đaković

“Brine nas što ljudska prava nisu visoko na listi prioriteta Vlade”, kazala je Tina Đaković iz Kuće ljudskih prava Zagreb, koja je također pripremila izvještaje o utjecaju pandemije na stanje ljudskih prava u Hrvatskoj.

Konstatirala je kako neka područja stagniraju, a u okolnostima epidemije u još su gorem stanju.

“Brine nas stanje socioekonomskih prava – pristup uslugama, pogotovo u odnosu na ranjive skupine, ali i činjenica da nije uspostavljen parlamentarni nadzor nad donošenjem ograničenja za ljudska prava. Nisu učinjeni koraci za izgradnju jasno propisanog načina limitiranja ljudskih prava”, kazala je Đaković.

U Kući ljudskih prava ne vide kod vlasti nova rješenja na pitanja koja su se otvorila sa epidemijom COVID-a 19 ili razornim potresima u Hrvatskoj. Također, novih strategija nema niti oko rješavanja problema starijih osoba u ovakvim situacijama, naglasak je iz njihovih istraživanja.

RSE

Enis Zebić
Autor 29.6.2022. u 09:40