Prvi globalni događaj u istoriji čovječanstva

Branko Milanović
Autor 21.12.2020. u 10:07

Prvi globalni događaj u istoriji čovječanstva

Foto: DPA – U filmu „Žestoki udar“ čovječanstvo očekuje udar jednog asteroida

Pandemija corone utiče na planetu kao ni jedan fenomen prije – posebno globalno tržište rada se ne može više prepoznati.

Piše:  Branko Milanović  – 15.12.2020.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Kod aktuelne pandemije radi se vjerovatno o prvom stvarno globalnom događaju u istoriji čovječanstva. Sa „globalnim“ mislim da kriza pogađa skoro sve ljude bez obzira na to u kojoj zemlji žive ili kojoj društvenoj klasi pripadaju. Kada za nekoliko godina – nadajmo se da je tada sve prošlo i da smo još na životu – sretnemo prijatelje iz cijeloga svijeta imaćemo da pričamo slične priče: o strahu, dosadi, izolaciji, gubitku posla i prihoda, lockdownu, državnim zabranama i maskama za lice. Nikakav drugi događaj do sada nije imao takvo dejstvo.

I ratovi nisu bili globalni, čak ni svjetski ratovi: Ljudi iz Švajcarske ili čak iz Novog Zelanda nemaju za priču nikakve ratne istorije koje bi mogli razmijeniti sa Poljacima, Jugoslavenima, Nijemcima ili Japancima. A ratovi poslednjih 75 godina bili su regionalno ili lokalno ograničeni.

Od mnogih mladih ljudi koji su demonstrirali protiv rata u Vijetnamu skoro da niko ne trpi od njegovih posledica. Mnogi su bili ogorčeni opsadom Sarajeva, bombardovanjem Gaze ili „Shock-and-Awe“ taktikom SAD u ratu u Iraku. Međutim za 99,9 posto tih ljudi, uz sve ogorčenje, nije se ništa promijenilo u njihovoj svakodnevnici: I dalje su ustajali ujutro, išli u školu ili na posao, smijali se sa kolegama sa kojima su uveče možda ispili koju kapljicu i konačno završili u nekom karaoke baru. Sa stanovnicima Sarajeva, Gaze ili Bagdada nisu ih povezivale nikakave istorije, nisu imali ništa zajedničko.

Poneki ljubitelj fudbala rado tvrdi da su svjetski događaji samo kopija fudbala međutim ni on se ne može usporediti sa pandemijom. Poslednje finale svjetskog prvenstva slijedilo je 1,1 milijardu ljudi, dakle svaki šesti stanovnik zemlje. Bilo ih je dakle puno koji o tome nisu htjeli da znaju ili kojima je bilo svejedno koja momčad će pobijediti ili izgubiti.

Da Covid – 19 nije udario tako bezobzirno ljudi se ne bi toliko bojali.

I zahvaljujući tehnološkom razvoju epidemija corone ući će u istorijske knjige kao prvi stvarni globalni događaj: Mi možemo ne samo komunicirati širom svijeta nego i slijediti u stvarnom vremenu skoro sve šta se dešava na zemaljskoj kugli. Pošto nam svima prijeti infekcija, bolest, moguće teško oboljenje i smrt, ljudi, koji inače nemaju veliki interes za vijesti, na svojim smartfonima traže najnovije izvještaje o smrtnim slučajevima, stopama zaraze, vakcinama i mogućnostima liječenja.

Covid – 19 izgleda upravo je predodređen za to. Iako se smrtni slučajevi sa starošću povećavaju posledice bolesti su nejasne i tako i mlađe i zdravije grupe stanovništva ne prolaze neokrznute time. Da Covid – 19 nije udario tako bezobzirno ljudi se ne bi toliko bojali. Ovaj globalni događaj međutim daje i čudne izdanke. Bolest prisiljava ljude da drže tjelesno odstojanje. Iz toga proizlazi jedna druga, nova dimenzija. Pri ovome našem prvom globalnom događaju mi druge, koji ga doživljavaju kao i mi, ne susrećemo lično.

Međutim, kada se o tome razmisli to je posledično ispravno. Globalni događaj je onaj koga svi ljudi više ili manje istovremeno dožive. Pošto su tjelesni kontakt ili prisutnost samo ograničeno mogući, mi ne možemo prići mnogim ljudima, jer uopšte nemamo mogućnost susresti se sa hiljadama, da ne govorimo o stotinama hiljada drugih. Prvi globalni događaj time za nas ljude mora biti paradoksalno bez ljudskog kontakta i tjelesnog dodira  – on se može doživjeti samo virtualno.

Tu se ova pandemija razlikuje naprimjer od epidemije gripe od prije jednog stoljeća. Tada se informacije nisu mogle tako lako širiti i izmjenjivati. Kada su ljudi u Indiji umirali od španjolske gripe Evropa je već bila na putu oporavka. O smrtnim slučajevima u Indiji tamo se nije ništa znalo i nije se za to ni interesovalo. Indijci opet nisu saznali skoro ništa o razvoju u Evropi prije nego je pandemija izbila u njihovoj zemlji.

Covid – 19 je odvajanje rada i fizičke prisutnosti na radnom mjestu ubrzala za otprilike jednu deceniju.

Šta će, neovisno od sjećanja ljudi, ostati od ovoga globalnog događaje? Samo malo tačaka mogu se predvidjeti sa sigurnošću. Pandemija će za drugi proizvodni faktor – rad – ubrzati globalizaciju. (Prvi faktor – kapital – je već globaliziran, zahvaljujući otvaranju nacionalnih računa kapitala i tehničkim novinama, koje omogućavaju da se ogromne količine novca pokreću oko zemaljske kugle i svuda na svijetu grade fabrike i biroi.)

Covid – 19 je odvajanje rada i fizičke prisutnosti na radnom mjestu ubrzala za otprilike jednu deceniju. Doduše nakon pandemije mnogi zaposleni će se opet vratiti u njihove velikoprostorne biroe i fabričke hale međutim u mnogim drugim slučajevima to se neće dogoditi. Ne apsolutno ne pogađa samo ljude koji rade od kuće. Zaokret će biti mnogo temeljitiji: Nastaće globalno tržište rada koje ne pretpostavlja migraciju.

U nekim segmentima svjetskog gospodarstva (naprimjer call centri ili razvoj softvera) ovo tržište već postoji. Međutim takav način rada dobiće na značaju jer će pandemija podstaći „mobilnost“ rada. Ova mobilnost označena je time da zaposleni ostaju u mjestu stanovanja ali rade u „biroima“ ili „fabrikama“ koje se nalaze na drugom mjestu.

Ljudi, koji se boje povratka globalizaciji, biće iznenađeni. Kao posledica trgovinskog rata između SAD i Kine mogli bi trgovina i globalni lanci stvaranje nove vrijednosti privremeno trpjeti. Međutim ,sa gledišta mobilnosti rada ili, tačnije rečeno, konkurencije na tržištu rada, koja je izuzetno važna, globalizacija će napredovati.

Branko Milanović je gostujući profesor na City University of New York i istraživač kod Stone Center on Socio-economic Inequality. Za svoju knjigu Nejednaki svijet – migracija, jedan procent i budućnost srednjeg sloja dobio je nagradu Hans Matthöfer za ekonomsku publicistiku zaklade Friedrich Ebert. Nedavno je objavljena njegova knjiga Capitalism, Alone: The Future of the System That Rules the World. 

ipg-journal.de

Branko Milanović
Autor 21.12.2020. u 10:07