U Mostaru predstavljena četvrta knjiga edicije „Mostar moj grad“

Povezani članci

• Komparacije kao ogledala vremena
• Korupcija u BiH se mjeri milionima
• Otvoren 76. Venecijanski filmski festival
• Ponosnim građanima jedine nam domovine Bosne i Hercegovine
• Promocija knjige „Grebo“ Bore Kontića u Podgorici, Beogradu i Tuzli
• ŠAKOVIĆ ILI ESEJ O VRHUNSKOJ GLUMI

U HOTEL BRISTOLU SINOĆ PROMOVISANA ČETVRTA KNJIGA EDICIJE „MOSTAR MOJ GRAD“
         KNJIGA O MOSTARU I NJEGOVIM UGLEDNIM PERSONAMA  KROZ ISTORIJU

Sudeći po reakcijama publike i kritikama u štampi, u posljednje vrijeme čitalačku javnost posebno privlače knjige iz edicije „Mostar moj grad“ koju su zajednički pokrenuli izdavačke kuće Art Rabic iz sarajeva i IC Štamparija Mostar. Idejni tvorac edicije tematski vezane za Mostar je Hamica Ramić. Do sada su izašle četiri knjige a posljednja je promovisana (22.05.2018.) u sali hotela Bristol. Ovo je bila prilika da se posjetioci upoznaju sa sadržajem četvrte knjige u kojoj su zastupljeni tekstovi s tridesetak autora sa širih prostora. Jedan od njih je i švedski geolog dr. August Heimer, koji je kroz naše krajeve proputovao 1903. godine kao učesnik geološke ekskurzije nakon čega je ostavio dragocjen zapis o boravku i istraživanjima u Mostaru.

Direktor IC Štamparije Ibrica Ramić je u obraćanju podsjetio da je njegova izdavačka kuća pored ostalih izdanja dužnu pažnju posvetićavala monografskim publikacijama.

„U ovoj ediciji posebnu pažnju smo posvetili ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u vremenu svog djelovanja. Ne smijemo ih zaboraviti, jer ljudi su ono najvrijednije što grad Mostar čini posebnim i čudesnim.“ Dodao je da edicija nije ograničena sa brojem izdanja, te da će dalja produkcija zavisiti od prijema kod čitalaca.

„U segmentu izdavačke djelatnosti do sada smo na temu Mostara objavili na desetine monografija i knjiga obrađujući teme kultuno-historijskog nasljeđa, privrednog, kulturnog i sportskog života grada, zatim smo nekoliko publikacija posvetili vakufima i vakifima kao i raznim udruženjima i graditeljskom nasljeđu Mostara“, akcentirao je Rahimić, potvrdivši da ova edicija ima perspektivu jer su je čitaoci zdušno prihvatili.

Ibro Rahimić, ravnatelj nakladničke kuće IC štamparije Mostar je naglasio činjenicu da je ova firma u segmentu izdavačke djelatnosti do sada na temu Mostara objavila na desetine monografija i knjiga obrađujući teme kultuno-historijskog nasljeđa, privrednog, kulturnog i sportskog života, o vakufima i vakifima, raznim udruženjima i graditeljstvu.

„U ovoj ediciji posebnu pažnju smo posvetili ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u vremenu svog djelovanja. Ne smijemo ih zaboraviti, jer ljudi su ono najvrijednije što grad Mostar čini posebnim i čudesnim.“ Dodao je da edicija nije ograničena sa brojem izdanja, te da će to zavisiti od prijema kod čitalaca.

Knjigu su predstavili književnici Danilo Marić, Dragan Marijanović i Ibrahim Kajan dajući svoje ocjene i prikaze.

Danilo Marić je izrazio  svoje oduševljenje doživljeno nakon čitanja „Mog grada“ metaforično objašnjavajući  njenu suštinsku vrijednost.

„Ovu knjigu sam pročitao u dahu, ispustio sam je iz ruku, stavio na sto, ali ne mogu da je ispustim iz misli. Posmatram je, a vidim starca mudraca koji vječito po podne sjedi pred Frkinom kavanom iznad Tepe i gleda, sluša i pamti priče Mostaraca  koji se, puni priča i cegera, vraćaju sa Tepe, a on te priče prisluškuje, pamti i svojom mudrošću dopunjava i poslijepodne na svoj način prepričava. Starac je enciklopedija Mostara i Mostarac od birvaktile do danas“, zaključio je mr. Danilo Marić. Na kraju je uputio poruku putnicima namjernicima koji budu svraćali u Mostar da  pronađu knjigu Mostar moj grad kako bi se obogatili proljećem juga, ljudskim pupoljcima, bistrim glavama i vodama, očaravajućimk mostovima i kršnim djevojkama.

U drugom dijelu obraćanja osvrnuo se na prirodne vrijednosti i kulturno istorijski značaj Bišća polja skrenuvši pažnju priređivaču na potencijale koji ovaj dio grada krije a shodneo tome i potrebu zastupljenost u ediciji.

Promotor Dragan Marijanović je poetično uporedio sadržaj knjiga ove edicije sa starom kredencom u kojoj su se čuvale vrijedne domaćinske stvari. Sve do sada izdate knjige, kako reče, sliče na tu staru kredencu jer trajno čuvaju istorijske zapise o gradu i njegovim velikim ličnostima koje su ga proslavile. Bio je ubjedljiv tvrdeći da ponovo kredenca počinje čuvati životne vrijednosti.

„U njene ladice se opet slažu stvari, koje se više nikada neće bacati, jer nikada neće postati neupotrebljive. Ovih gotovo stotinu mostasrskih eseja raspoređenih u četiri edicijske epizode jesu one dunje što su mirisale s kredence, sve one šalice koje su se koristile samo u rijetkim prigodama“, akcentirao je književnik Marijanović zaključivši da se tek sad nakon što su knjige položene u takvu kredencu „vidimo i sve što još nedostaje da bi ona bila puna“.

U analizi knjige „Mostar moj grad“, knjiga br. 4,  prof.dr. sc. Srebren Dizdar je konstatovao da i ova publikacija,  pod sigurnom uredničkom rukom Hamice Ramića otkriva zanimljive osobenosti „čudesnog grada na Neretvi u kojima je, istovremeno prepoznaju dijelovi njegove prošlosti i ljudi po kojima je grad nadrastao samog sebe.

„Vidljivo je to u ovom znalačom izboru tekstova u kojima progovra književnik Hamza Humo o svojoj mladosti, ili Mišo Marić kad piše o dr. Isidoru Papi i njegovoj trajnoj povezanosti s Mostarom i Mostarcima. Osjeti se to i  kroz uspomene dr. Augusta Heimera, švedskog geologa i geografa kao učesnika geološke ekskurzije 1903. godine“, zapisao je u recenziji Dizdar. On je konstatovao da je ova knjiga „neka vrsta šarenog almanaha ili zanimljiva putopisna hrestomatija prepuna detalja“ u kojima mogu uživati oni koji o njima znaju tek nešto malo, ili čak nimalo. Skicozno je dao pregled sadržaja knjige i lapidarne naznake pojedinih tekstova.

Književnik Ibrahim Kajan je dao ocjenu da knjiga pruža obilje informacija o povijesti grada i ličnostima koji su obilježili jedno vrijeme, te da su u njoj sublimirani segmenti obimnog pisanog književnog i znanstvenog fundusa bilo domaćih ili inozemnih autora.

Kada je urednik edicije Hamica Ramić odlučio da se prihvati posla urednika i priređivača edicije, nakon što je bio upoznat sa sličnim projektom za grad Sarajevo, vjerovatno nije bio svjestan pred kakvim se značajnim i odgovornim zadatkom nalazi ali je prevagnula ona zavičajna ljubav kao generator svih akcionosti pred kojom se sve prepreke anuliraju vodeći ga ka trijumfu. Četvrta knjiga je početak niza edicije bez konačnog broja, a to je još veća obaveza. Izjavio je te večeri da njegove pretenzije nisu bile tako velike i ozbiljne citirajući komplimnete koje su dosadašnje tri knjige dobile od stručnih kritičara.

„Ja sam jednostavno želio da svaka knjiga bude samo album sjećanja ili još bolje album pamćenja. To što se ovo sve izrodilo u jedan očito snažan i važan projekat za doprinos i afirmaciju historiografije Mostara, to naravno imponuje, ali i obavezuje da se nastavi u istom smjeru i istom ozbiljnošću“, kazao je Ramić.

Knjigu su kao zajednički projekt zajednički izdale dvije kuće sarajevska Art Rabic i mostarska IC Štamparija uz napomenu da oba grada imaju svoje zasebene edicije. Program je muzičkim numerama obogatio muzičar i voklani solista Adnan Pajević izvodeći kompozicije čiji su tekstovi potpuno korespondirali sa osnovnom intencijom sadržaja knjiga.

Edicija pod zajedničkim nazivom „Mostar moj grad“ predstavlja izuzetno značajan štamparsko izdavački projekat, kojim Mostar dobiva još jednu povislicu u odnosu na raniji ugled koji je stekao upravo na tom planu, dok tematski doprinosi reafirmaciji zaboravljenih ili skrajnutih vrijednosti gradskog istorijskog hoda i konačno – vraća u našu stvarnost vertikale bez kojih nije moguće ispisivati blistavu istoriju niti budućnost kosmopolitskog i multietničkog uresa kakav je oduvijek bio i ostao Mostar.