Kobalt, litijum, nikl

Zašto ipak nema sirovinskog zemljotresa u autoindustriji

Anna Driftschröer
Autor/ica 13.6.2022. u 11:14

Zašto ipak nema sirovinskog zemljotresa u autoindustriji

Vruća roba: Ruski koncern Rusal je drugi najveći proizvođač aluminijuma na svijetu i ima u pogonu elektrolizne peći između ostaloga u Sibiru. – Foto: REUTERS

Skokovi cijena kod važnih industrijskih metala alarmirali su autoindustriju. Međutim kriza koje su se bojali zasada nije došla. Samo kod kobalta mogu se očekivati kratkoročna uska grla.

Piše: Anna Driftschröer  – manager-magazin.de   10.06.2022.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Bila je velika panika u biroima direkcija proizvođača auta kada je eskalacija rata u Ukrajini početkom marta izazvala cjenovni reli na tržištima sirovina. Dodatno uz nedostajuće čipove i kablovske grane prijetila su sada i uska grla kod sirovina. Cijene mnogih važnih industrijskih metala koji su potrebni za proizvodnju auta, naprimjer nikl, paladijum i aluminijum porasle su na rekordni nivo. „Mi vidimo porast troškova kod sirovina i energije koji će izvršiti pritisak na poslovni model“, Rekao je šef Stellantisa Carlos Tavares (63). Nagovještavala se sljedeća kriza za automobilsku industriju.

Sada se pokazuje da je veliki zemljotres kod sirovina za Stellantis, Volkswagen i Co. zasada izostao. Situacija snabdijevanja kod industrijskih metala opet je opuštenija; umjesto daljih povećanja cijena došlo je do smanjenja cijena na tržištima sirovina. Na londonskoj berzi metala LME, koja je u međuvremenu čak obustavljala trgovanje sa niklom, cijena nikla je pala za 12 posto. Aluminijum košta oko četvrtinu manje a čak i cijena kritične sirovine kobalta pala je za oko 10 posto. Nikl je time još oko polovinu skuplji nego prije godinu dana a cijena aluminijuma se skoro vratila na nivo prošle godine.

Alarmantno raspoloženje po pitanju sirovina kod proizvođača automobila se opet malo smirilo. „Mi aktueleno ne vidimo kroz ukrajinsku krizu nikakve rizike u snabdijevanju koji bi djelovali na našu proizvodnju vozila“, kaže govornik Volkswagena. Slično se izjašnjava i BMW grupacija: „Nabavku sirovina (uključujući struju i gas) mi smo dugoročno osigurali.“ Renault saopštava da konfliktom u Ukrajini nije direktno pogođen, pošto tamo nema direktnih isporučilaca. Stellentis naglašava da je izvukao pouku iz krize Covid i krize poluprovodnika.

BMW i Volkswgen su se prema vlastitim podacima osigurali protiv kolebanja cijena kod sirovina. Kakvo djelovanje to može imati pokazalo se već u prvom kvartalu. Volkswagen je iznenađujuće iskazao pozitivan efekt u visini od 3,5 milijardi evra, koji je proizašao iz posla osiguranja („Hedging“). Koncern je na osnovu dugoročnog osiguranja plaćao cijene kao prije rata u Ukrajini a razlika je obezbjedila knjigovodstvenu dobit. Ovaj poseban razvoj neće se, po podacima koncerna, nastaviti u daljem toku godine, operativni profit kretaće se na nivou prognoziranom za 2022. godinu.

Druge krize su spriječile krizu sirovina

To da je Rusija važan isporučilac mnogih sirovina za autoindustriju izgleda da proizvođače automobila trenutno mnogo ne zanima. Petina visoko vrijednog nikla koji se upotrebljava za oplemenjavanje proizvoda od čelika kao i za proizvodnji baterija za elektro auta dolazi iz Rusije. Kod aluminijuma, koji se prije svega koristi za karoserije, to je 6 posto svjetske proizvodnje. Globalna potreba za paladijumom se otprilike polovinom pokriva iz Rusije i Ukrajine – od toga 70 posto ide u auto branšu.

Šta porast cijena matala za autoindustriju drži u granicama su prema analitičarki metala i rudnika Alice Yu iz S&P Global Insights druge krize. „Na osnovu inflacije i kineske nulte covid politike opala je potražnja i ponuda je kratkoročno nešto porasla“, kaže Yu. Kartkoročno se zbog toga za većinu sirovina prognozira lagani višak. Tek za nekoliko godina tržišta će se kretati opet u pravcu deficita.

Dvomjesečni lockdown u Kini znatno je smanjio globalnu glad za sirovinama. U gospodarskoj metropoli Šangaju i drugim gradovima mnogobrojne tvornice su zaustavljene a pred najvećom lukom svijeta u Šangaju nedavno je bilo zaglavljeno tri posto globalnih kapaciteta za prevoz kontejnera. U cijelom svijetu došlo je do zaustavljanja proizvodnje u tvornicama automobila. Prema jednom upitniku Ifo iz maja 90 posto upitanih njemačkih tvornica iz automobilske industrije čekalo je na poluproizvode iz Kine.

Istovremeno je potražnja pala zbog inflacije. U evrozoni ona se popela na 8,1 posto a u SAD na 8,3 posto.

Uska grla kod kobalta ostaju

Veća uska grla vidi ekspertkinja Yu trenutno prije svega kod kobalta. Taj metal je kao litijum i nikl važna sirovina za baterije. „Izbijanje rata je još više zaoštrilo oskudicu na tržištu kobalta”, kaže Yu. Doduše Rusiji pripada samo oko 4 posto svjetske proizvodnje kobalta. Ali izostanak zaoštrava svakako zategnutu situaciju. Već prije rata bilo je isporučivano manje kobalta iz Južne Afrike – prvo iz logističkih razloga a sada zbog poplava. Ove su u obalskom gradu Durbanu, gdje se nalazi važna luka za izvoz kobalta, nanijele velike štete. Odatle sirovinu izvozi Demokratska republika Kongo, koja je sa odstojanjem najveći svjetski proizvođač kobalta. Na ovu državu otpada 2021. više nego dvije trećine globalne proizvodnje kobalta.

Yu očekuje u 2022. i 2023. ukupno manju proizvodnju elektro vozila i zato manju potražnju za litijumom i kobaltom. To već sada prigušuje rast cijena. Analitičari Goldman Sachsa Nicholas Snowdon i Aditi Rai očekuju kratkoročno, dakle u toku slijedeće dvije godine čak pad cijena kod kobalata i litijuma, kako su napisali u jednom saopštenju krajem maja.

Eskalacija na tržištima sirovina trenutno nije vjerovatna. Ali ako postoji pouka iz proteklih godina ona je: Sljedeća kriza sigurno dolazi.

manager-magazin.de

Anna Driftschröer
Autor/ica 13.6.2022. u 11:14