Prkos je temelj uspjeha u Hrvatskoj

Povezani članci

• DRUŠTVO ETNIČKE RAVNOTEŽE – KOLIJEVKA NACIONALIZMA
• APEL U POVODU GODIŠNJICE POČETKA DRUGOG SVJETSKOG RATA
• Kako su propali socijalizam i država
• Promjena sistema, a ne samo vlasti
• Ostavite nam nasmijanu prošlost na miru
• Zadaća iz hrvackog

Stranka Pametno okupila je vodeće intelektualce da daju rješenja za naše društvo, koja bi nas svrstala među najrazvijenije zemlje i osigurala nam bolju budućnost

Kako spriječiti odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske, koji su to problemi s kojima se svakodnevno nose poduzetnici, zašto mediji danas nisu slobodni, kako i našu znanost učiniti konkurentnom i zašto je važno korigirati porezni sustav… samo su neke od teme o kojima su danas raspravljali Mirjana Rakić, Boris Jokić, Velimir Šonje, Damir Sabol i Ivica Puljak na tribini „Za modernu i građansku Hrvatsku“, koju je organizirala stranka Pametno.

• Hrvatskoj treba zdravi pragmatizam, umjesto ideoloških sukoba. Mjerljivo je da ne zaostajemo samo zbog krize. Imamo izrazito lošu efikasnost investicija, neefikasnu administraciju, relativno visoka porezna i neporezna opterećenja, vrlo visok javni dug i lošu poslovnu klimu. Zato, umjesto ideološki konfliktnih pogleda na svijet, trebali bismo se trgnuti iz gospodarske letargije i staviti pragmatičan fokus na ono što je očito – istaknuo je Velimir Šonje, ekonomski analitičar. Po njemu se za lošu poslovnu i investicijsku klimu trebaju mobilizirati upravljački i administrativni resursi i ostvariti napredak u kratkom roku na svim skalama koje se mjere (npr. Doing Business), u brojnim neefikasnim državnim poduzećima treba provesti depolitizaciju i profesionalizaciju, umjesto političkih kadroviranja, kao i privatizirati sve tvrtke koje se natječu na tržištu, uz pametnu regulaciju i poticanje tržišnog natjecanja. Za nemogućnost privlačenja kvalitetnih menadžera i industrija koje nose visoke dodane vrijednosti, Šonje smatra da trebamo korigirati porezni sustav u dijelu poreza na dohodak i dobiti, zbog stvaranja privlačne zone za ulaganje. Na pitanje zašto dosad nitko od političara nije učinio ništa, ako se sve zna, Šonje odgovara da im to, očito, nisu bili prioriteti, već da su prioritete postavljali isključivo politički, a ne ekonomski te da nisu postavljali prave menadžere u javni sektor.

Sa Šonjom se složio i Damir Sabol, poduzetnik, koji kao glavni problem ističe zadržavanje mladih i obrazovanih ljudi, kakvih kronično nedostaje IT sektoru.

• Iz naše zemlje može se pokrenuti visokotehnološki biznis. Imamo i vrhunskih kadrova, iako još uvijek premalo, a troškovi su umjereni i kvaliteta života vrlo dobra. Međutim, moramo se strateški usmjeriti na olakšavanje poslovanja, poduprijeti visokotehnološke tvrtke i omogućiti bolje obrazovanje. S time bismo svakako postigli bolje rezultate. Ključ je obrazovanje, bez njega nema ničega, ni promjene društvene klime, ni gospodarstva. Mi se upravo s time najviše mučimo, da zadržimo mlade i obrazovane u našoj zemlji – naglasio je Sabol.

O važnosti obrazovanja i zašto je upravo kurikularna reforma najvažnija reforma te zbog čega je ona nužna Hrvatskoj, nadovezao se Boris Jokić, znanstvenik. Njegov je tim okupio brojne entuzijaste koji su vrijedno radili više od godinu dana i napravili prvu pravu reformu u Hrvatskoj, proveli je kroz sve procese i rasprave na svim razinama, ali je nedostatak političke volje zaustavio reformu, iako bez nje ni obrazovni sustav, ni društvo ne mogu krenuti naprijed.

• Iz iskustva kojeg imam – u ovom našem društvu se uspijeva usprkos svemu, a ne zato jer imate posložene institucije i potrebnu podršku – kazao je Jokić, a Šonje dodao da bi već napredak bio i da se odgovorni ne miješaju stručnjacima u posao, ako im nisu u stanju dati podršku.

Za podizanje i promjenu te svijesti su nužni i mediji, smatra novinarka Mirjana Rakić.

• Neinformirani građani nisu građani. A zemlji, u kojoj imamo veliki broj nepismenih ljudi, potrebni su pismeni mediji, koji će tim građanima moći objasniti neki sadržaj, informirati ih u interesu javnosti, a ne vlasnika medija, ili politike. Govori se da je autocenzura u medijima psihološki problem, a nije, to je čisti egzistencijalni problem. Ljudi ne mogu biti samostalni, ako nisu financijski slobodni. Najveći problemi medija su financijska neovisnost i pitanje etike – istaknula je Rakić te dodala da se neki pomaci ipak događaju. Tako se veliki iskorak čini uvođenjem kodeksa ponašanja na društvenim mrežama, koji će, među ostalim, smanjiti širenje govora mržnje. A Europa je shvatila i da mora pojačati neovisnost regulatora za medije po zemljama, kako bi se više postrožio taj odnos i smanjio utjecaj politike.
• Svjedoci smo da politika prečesto i lako instrumentalizira medije, a medijsko tržište postaje eufemizam za stranački marketing. Brana tome su jedino slobodni i neovisni mediji, profesionalni novinari, kojima kvaliteta i etika idu zajedno. Jesmo li spremni to štititi i čuvati – pitala je Rakić i naglasila da je jako važna i uloga javnog servisa, kojega građani plaćaju i zaslužuju puno bolju uslugu od one kakvu trenutačno imaju.

Najviše optimizma je u raspravu unio Ivica Puljak, znanstvenik, koji smatra kako je budućnost svijeta, pa i Hrvatske – sjajna.

• Moderan svijet je sve sadržajniji i zanimljiviji, a u zadnjih nekoliko stotina godina je čovječanstvo stalno napredovalo. Tako će se i nastaviti. Jedini način da sudjelujemo u sve boljem svijetu i da iskoristimo sve mogućnosti koje nam budućnost pruža je – znanje. Zato se Hrvatska mora integrirati u moderan svijet i svojom znanošću. Moramo promijeniti model upravljanja i napredovanja u znanstvenom sustavu, što treba pratiti i povećano ulaganje u znanost, ali u samo one njene dijelove, koji su spremni mijenjati – zaključio je Puljak i dodao kako je uvjeren da će i Hrvatska uhvatiti korak s najnaprednijima u svjetskoj znanosti jer to neki pojedinci u našem društvu već rade i dokazuju. A i neki od naših znanstvenika su među najboljima u svijetu. Ostaje samo takvima dati priliku da se razvijaju, a mladima da uče i imaju izbor ostanka u vlastitoj zemlji.

Svi sudionici zaključili su raspravu u vedrom tonu, istaknuvši da je temelj cjelokupne promjene društvene klime bolje i drugačije obrazovanje, a da, potom, damo najboljima u društvu priliku da pokažu što znaju i stvorimo uvjete da se s riječi, konačno, pređe i na djela. U tom slučaju, Hrvatska bi ne samo postala moderna i građanska zemlja, koja zadržava mlade u zemlji, već i izbor za život najboljih građana iz drugih zemalja.