Zamrzavanje drugog mirovinskog stupa osjetno će smanjiti buduće mirovine

Povezani članci

• Nerzuk Ćurak: „Čemu Orbanova Europa? Što će nam tvrđava EU?“
• Mladić na EU pladnju
• NIKAD VIŠE NESLOBODNA
• Božica Jelušić: NESVIĐANJE, NEUVIĐANJE
• „Medo, za to se nismo borili“
• Hrvatske kvazireforme: „Young/old men’s club“ na divjački način

REAGIRANJE NA ISTUP prof. dr. IVANA LOVRINOVIĆA 

Prijedlog zamrzavanja drugog stupa ima samo kratkoročnu korist za državne financije, ali dugoročno ugrožava financijsku stabilnost proračuna zbog obveze isplate punih mirovina u budućnosti.

Zagreb, Split 15. siječnja 2016. – Stranka Pametno ne slaže se s najavljenom mogućom politikom zamrzavanja drugog mirovinskog stupa, koju je sinoć najavio prof. dr. Ivan Lovrinović ispred stranke MOST. Takav stav smatramo pogrešnim, dugoročno štetnim, pa i opasnim.

Zamrzavanje drugog mirovinskog stupa bio bi nepromišljeni potez politike koja privatna sredstva građana ulaže u pokrivanje proračunskog deficita. Mirovinski fondovi više ne bi primali uplate, a akumulirana sredstva bi ostala netaknuta. U vrlo kratkom roku time se zaista može smanjiti proračunski deficit, ali na pravno i sadržajno upitan način.

U pravnom smislu građani su prihvatili reformu mirovinskog sustava, utemeljenu u dva stupa i za drugi stup svaki građanin je u ugovornom odnosu prema nekom od mirovinskih fondova. Raskidanje ugovora bez volje ugovornih stranaka je samo po sebi zakonski  upitno, a ekonomski je štetno, jer se radi o privatnoj štednji građana s kojom oni imaju pravo raspolagati. Iako je zakonski, nažalost, moguće intervenirati u tekuće uplate (svih 20%) i vratiti ih u proračun, država koja bi jednostranom odlukom zamrznula privatne ugovore poslala bi javnosti poruku da ne poštuje reformu mirovinskog sustava kojeg je sama donijela što automatski povećava investitorski rizik.

Sadržajno je upitno zamrzavanje drugog stupa iz više razloga. Proračunski deficit se ne smanjuje i ne „spašava“ privatnom mirovinskom štednjom, već mudrom i osmišljenom politikom smanjivanja proračunskih rashoda iz javnih izvora. Država treba, prije svega, prva pokazati da može i zna upravljati svojim vlastitim troškovima. Ona treba stvoriti svoj financijski kredibilitet i to ne na teret štednje građana, a za to postoji bezbroj mogućnosti u proračunskim rashodima, u kojima se može obuzdati rastrošnost države. Nadalje, zamrzavanje drugog mirovinskog stupa smatramo dugoročno štetnim potezom jer postojeće studije (prije svega studija „Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj“, Ekonomskog instituta Zagreb) pokazuju da mješoviti mirovinski sustav treba zadržati zbog dugoročnih koristi budućih umirovljeničkih generacija. Ovakva intervencija bi ugrozila jedinu strukturnu reformu koja se provela u Hrvatskoj.

– Prijedlog zamrzavanja drugog stupa ima kratkoročnu korist za državne financije, ali dugoročno se time ugrožava financijska stabilnost proračuna zbog obveze isplate punih mirovina u budućnosti. Zbog toga se može očekivati da će se buduće isplate moći ostvariti samo uz osjetno smanjenje mirovina – istaknula je prof.dr. Maja Vehovec, članica stranke Pametno te znanstvena savjetnica u trajnom zvanju na Ekonomskom institutu.

Time se, također, dovode u pitanje i investicijska ulaganja mirovinskih fondova, kojima uplate prestaju, a koja potiču ekonomsku aktivnost u zemlji. Dugoročne štete u tom bi slučaju sigurno bile veće od kratkoročne koristi. Svaka promjena u mirovinskom sustavu, na različite načine, utječe na različite generacije i zbog toga treba biti izuzetno pažljiv u planiranju promjena. Država problem fiskalnog deficita, pa tako i plaćanja mirovina iz javnih izvora, mora rješavati povećavanjem stope zaposlenosti i općenito ekonomskog rasta, a ne reformom tek reformiranog mirovinskog sustava. U upravljanju proračunskim troškovima vlast treba krenuti, prije svega, od smanjivanja državnih neracionalnih troškova i time dokazati građanima Hrvatske da se zna nositi sa zadatkom kojeg je preuzela.