Naučite disati punim plućima

Povezani članci

• Je li ovo tajna zdravog i mladolikog izgleda?
• Djevočica dobila dušnik sačinjen od vlastitih matičnih stanica
• Kako nas san čini kreativnijim
• 11 provjera zdravlja
• Opasna hrana koja kod djece izaziva gušenje
• Zašto nije dobro zadržavati mokraću

Dr. Andrew Weil autor je devet knjiga o tehnikama disanja. On kaže: ‘Kad bih morao ograničiti svoje savjete o zdravom životu na samo jedan, to bi bio savjet o pravilnom disanju.’ 

Polagano, duboko disanje je snažna tehnika protiv stresa. Kad udišete zrak i u donji dio pluća, gdje je najefikasnija izmjena kiseonika, usporavaju se otkucaji srca, smanjuje se pritisak, mišići se opuštaju, tjeskoba je manja, a um smireniji.

Stručnjaci za disanje uočavaju da vrlo malo osoba u industrijaliziranom zapadnom svijetu zna ispravno disati. Naučeni su da uvuku trbuh i isprse se, zbog čega su mišići napetiji, a disanje ubrzano. Na ovaj način dolazi do ‘prsnog disanja’ gdje se prije svega koriste srednji i gornji dio pluća. Bebe dišu iz trbuha, ali s godinama, većina ljudi odustane od ovog zdravog načina disanja na plitko prsno disanje.

Disanje može biti svjesno ili nesvjesno. Kad jednom naučite ispravno disati i to vam pređe u naviku, automatski ćete zamijeniti loše plitko disanje s dubokim, kvalitetnim udisajima i izdisajima.
Studije su pokazale da koncentrisano duboko disanje može smanjiti valunge, hroničnu bol i simptome PMS-a.

Osim što disanje mora biti duboko, važno je i da dišete dovoljno sporo. Naime, ako ste i udahnuli znatniju količinu zraka sad je bitno da zadržite ovaj zrak u plućima dovoljno dugo da bi pluća preuzela kiseonik i izbacila ugljenikov dioksid. Pravilna izmjena plinova O2/CO2 je vrlo bitna.

Najbolja izmjena plinova zbiva se u donjem dijelu pluća. Zato je važno disati iz trbuha, tj. oko pupka, a ne gornjim dijelom prsnog koša. Stajati uspravno, uvući trbuh, isprsiti se je možda odlična poza za vojnika, ali ne i ako želite dobro disati. Ako želite duboko i dobro disati, zamišljajte da zrakom ispunjavate trbuh.

Ovako trebate disati što češće, jer ćete između ostalog smanjiti stres na najmanju mogući nivo.
Važno je naučiti ispravno disati, ali ne smijete prebrzo disati jer ćete udisati previše kiseonika kao kod napadaja panike i osjetiti slabost.

Umjesto toga, sjedite udobno na stolicu, duboko udahnite i zadržite zrak nekoliko sekundi. Zatim polako izdahnite, pa ponovite ovako disanje nekoliko puta. S vremenom se trebate osjećati sve opuštenije.

Ako vježbate, s vremenom ćete sasvim spontano disati na ovaj zdrav način.

Magazin.hr