POČINJE UPIS U ŠKOLU KRITIČKOG MIŠLJENJA U MOSTARU

tačno.net
Autor 13.10.2017. u 10:48

POČINJE UPIS U ŠKOLU KRITIČKOG MIŠLJENJA U MOSTARU

 Ako smatrate ovaj projekt važnim, podržite naš rad – SUPPORT – DONATE:
EUR - IBAN: BA 39 3381304821254154
SWIFT: UNCRBA 22
KM – UniCredit Bank: 3381302221253738

 

„ŠKOLA KRITIČKOG MIŠLJENJA“

USTANOVITELJ: CENTAR ZA KRITIČKO MIŠLJENJE MOSTAR (CKM)

Tokom desetogodišnjeg rada Centar za kritičko mišljenje (CKM) u suradnji s portalom tacno.net organizirali su nekoliko stotina tribina otvarajući najvažnije teme poslijeratne BiH kao što su; kultura sjećanja, suočavanje sa ratnim zločinima, privatizacijska pljačka tranzicijskih dobitnika, pitanje mladih koji kolonama odlaze iz BiH ili onih koji ostaju prihvaćajući narative vladajućih nacionalizama. Pored redovnog održavanja tribina CKM je dosada upriličio gotovo stotinjak promocija knjiga, kako knjiga koje su izdate u sklopu Centra, tako i knjiga izdatih kod dr. izdavačkih kuća.

CKM inzistira na trajnom povratku etici i moralu kao bazi ljudskosti i življenja uopće, a posebno na ovom neuređenom prostoru vječnih trvenja i strahova od sukoba. CKM smatra da svi problemi unutar bh. društva proizilaze iz nepostojanja tradicije kritičkog mišljenja. Kritičko mišljenje mora biti temelj suvremenog društva. Moralna agonija i užasni zločini planski počinjeni nad nedužnim ljudima krajem XX. stoljeća na našim prostorima, direktna su posljedica nesposobnosti rulje (nacionalno zaluđene gomile) da se, misleći ”svojom glavom”, odupre zavodljivom govoru političkih vođa, tj. podloj prevari nacional-fašističkih lidera, koji su svoje lične ambicije i grupno stranačke interese licemjerno prikazivali kao narodne.

Ponukani aktualnim i prethodnim stanjem u društvu i državi suradnici Centra za kritičko mišljenje pored nastavka rada na portalu Tacno.net, planiraju otvaranje „Škole kritičkog mišljenja“ u Mostaru. Cilj projekta je promijeniti paradigmu obrazovanja koja obrazuje mlade ljude kao sljedbenike mišljenja i ideologija te predočiti mladima suštinu zapadne civilizacije koja se temelji na Hegelovoj misli da je samo kritičko mišljenje – mišljenje. Nevjerovatno je da još uvijek ima onih koji slijepo vjeruju u nevjerovatne priče profesionalnih prevaranata. A „slijepo vjerovati“ znači više vjerovati svojim ušima nego svojim očima. I tu, u nekritičnosti slijepog vjerovanja, leži porazni začetak svake ljudske gluposti.

Educirati za kritičko mišljenje podrazumijeva osvještavanje pojedinca za logičko-kritičko propitivanje ambijenta u kome živi i radi, odnosno, propitivanje i relativizaciju važećih uzora i idejno nametnutih standarda za koje važi da su “bogomdani”, i samim tim nedodirljivi.

Osnove škole kritičkog mišljenja će se zasnivati na sljedećih pet principa:

  • Samostalno provjeravanje vrijednosti koje uključuju detekciju lažnih pretpostavki, otpornost na uticaj autoriteta, prepoznavanje stereotipa i klišea ideološkog govora, prepoznavanje predrasuda i emocionalnih faktora, razlikovanje činjenica i vjerovanja, shvatanje logike i psihologije političke propagande;
  • Kritičko vrednovanje činjenica i čitanja koje uključuje detekciju važnih odluka, razlikovanje bitnog i nebitnog dijela sadržaja, prepoznavanje problema, ispitivanje ideja u svjetlu novih standarda (demokratija ili etnokratija), interpretacija činjenica, traganje za prešutnim, neizrečenim pretpostavkama teksta, govora, traženje kriterija za izbor adekvatnog rješenja problema, izbor najboljeg rješenja;
  • Primjena metode logičkog rezonovanja koja uključuje silogističko rezonovanje, kritičku interpretaciju suđenja, otkrivanje apsurdnih elemenata situacije, otkrivanje logičkih relacija između propozicija, formulacija i evaluacija zaključaka;
  • Kritičko propitivanje svih oblika mišljenja;
  • Kritički stavovi koji uključuju stav nepovjerenja prema dominantnom mišljenju i traganje za činjenicama, uzdržavanje od brzopletog suđenja i zaključivanja, savjesnost u prikupljanju činjenica, opreznost u tumačenju činjenica, stav sumnje i stalnog provjeravanja pretpostavki i zaključaka.

Važnost ove škole ne ogleda se samo u korjenitim studijama i znanjima koje će se prenositi na sudionike iste već i u njezinim predavačima koji su ugledni intelektualci ne samo BiH, regije već i šire. Neki od njih su: Esad Bajtal, Nerzuk Ćurak, fra Drago Bojić, fra Ivan Šarčević, Dino Pobrić, Dino Mustafić, Viktor Ivančić, Boris Dežulović, Predrag Lucić, Oliver Frljić, Dragan Markovina, Roko Markovina, Tomislav Jakić, Zlatko Dizdarević, Boris Buden, Snježana Kordić i ostali. To su oni rijetki pojedinci koji blohovski uspravno i hrabro slijede logiku racionalnog otpora društvenom i ljudski neprihvatljivom toku stvari.

U postojećem obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine izražen je princip autoriteta pa se uslijed zanemarivanja kritičkog propitivanja nesmetano usađuju brojni mitovi, najvećim dijelom kroz nastavu jezika i književnosti te povijesti. Posljedica je da odrastaju generacije s uvjerenjem da susjedni narod treba gledati kao neprijatelja koji ugrožava kulturu, jezik i povijesno pamćenje. Kako bi se ponudila korekcija tom štetnom i za društvo opasnom proizvođenju neprijateljstva, “Škola kritičkog mišljenja” obrađivat će sljedeće teme:

  • Jezik u službi nacionalizma
  • Mit o čistoći jezik i naroda
  • Uloga znanstvene zajednice: prosvjećivati ili zamagljivati
  • Prepravljanje povijesti (jezične, kulturne, opće)
  • Identitet, kultura, nacija

Imajući u vidu da su u posljednjih četvrt stoljeća zbog čitavog niza okolnosti, a ponajprije zbog dominantne ideologije nacionalizma, vrijednosti antifašističke borbe posve marginalizirane i do minimuma uklonjene iz školskih programa, postoji realna potreba za proučavanjem tih vrijednosti u kontekstu modernog društva. Tim prije, što se na čitavom europskom prostoru, kao i u BiH, sve više revitaliziraju ideje neofašizma, koje zbog izostanka ozbiljnog otpora postaju sve više prihvaćene u društvu. Stoga će jedna od važnijih studija u sklopu „Škole kritičkog mišljenja“ biti i „Studij antifašizma“ koji će sa svojim modulima i kolegijima pridonijeti na značaju razvoja iste.

Teme koje će se obrađivati u sklopu studije jesu:

  • Uspon fašizma u Europi i njegove temeljne značajke
  • Društvo i politika u odnosu prema fašizmu
  • Antifašistička borba u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji
  • Antifašistički pokret i prava žena
  • Ekspanzija neofašističke desnice u Europi, BiH i regiji
  • Uloga medija
  • Historijski revizionizam u Europi i u Bosni i Hercegovini
  • Borba za ljudska prava i suočavanje s prošlošću
  • Suvremena politika i antifašizam
  • Antifašizam danas: Nove prakse otpora

Ciljna skupina „Škole za kritičko mišljenje“ jesu učenici srednjih škola (3-4 razred srednje škole);  studenti dodiplomskog i postdiplomskog studija, nezaposleni, odnosno sve kategorije mladih od 17 do 30 godina na području grada Mostara. Pored navedenih programa svaka školska godina će donositi novi program i nove teme koje će se obrađivati.

U prvoj fazi realizacije projekta očekujemo obradu općeg programa kritičkog mišljenja, nadalje slijedi program o razvoju demokracije u BiH i njezinom opstanku, zatim jezici i nacionalizam, škola antifašizma, programi obrade međunarodnih globalnih odnosa te njihov utjecaj na Bosnu i Hercegovinu kao i mnogi drugi.

Pored „Škole kritičkog mišljenja“ koju će svi zainteresirani moći pohađati besplatno, sudionici će imati priliku uživati u knjigama svih opusa. Predviđanja nekih teoretičara o tome da će knjižnice u tradicionalnome smislu postupno izumrijeti i zanemariti temeljnu zadaću očuvanja i zaštite tiskanih zapisa ljudske povijesti u korist prelaska na još nedovoljno sigurne digitalne dokumente još se nisu obistinila. Planirano je da će škola biti opskrbljena sa više od 1000 knjiga raznih žanrova. Od književnosti, beletristike, filozofije, psihologije, prirodnih znanosti, povijesnih remek djela mnogih drugih. Knjižnica će biti multimedijalna a to znači da će biti opremljena tehničkom opremom na kojoj će sudionici moći i s pomoću digitalnih medija pristupiti u razne knjižnice svijeta te pronaći štivo za sebe.

Opširnije o ideji “Škole kritičkog mišljenja” čitajte u tekstovima:

Esad Bajtal: SUMNJA, KRITIČKO MIŠLJENJE I GRAĐANSKA HRABROST

Milan Kangrga: Kritičko mišljenje – nekad i sad

School for Critical Thinking

Prvo predavanje koje je bilo otvoreno za javnost bio je i početak rada Škole a održao ga je Boris Buden (10.11.2017. g. u hotelu Bristol, Mostar) filozof, publicist i prevoditelj, jedan od najznačajnijih intelektualaca s ovih prostora, koji već godinama živi u Berlinu, nakon što je doktorirao na berlinskom sveučilištu Humboldt.

tačno.net
Autor 13.10.2017. u 10:48